| Chapter 37 |
1 | Svaki prijatelj veli: "I ja sam ti prijatelj." Ali su mnogi samo po imenu prijatelji.
|
2 | Nije li sama smrtna alost kad se drug ili prijatelj pretvori u neprijatelja?
|
3 | O, sklonosti opaka, zato si stvorena? Da prekrije zemlju prijevarom?
|
4 | U sreći se lani drug raduje s prijateljem, a u času nesreće okreće se protiv njega.
|
5 | A pravi drug dijeli nevolju s prijateljem i kad do boja dođe, tita se laća.
|
6 | Ne zaboravljaj prijatelja vjerna u boju i ne zaboravi ga kad se obogati.
|
7 | Svaki savjetnik dijeli savjete, ali mnogi svjetuju sebi u prilog.
|
8 | Čuvaj se od onoga koji nudi savjet: ispitaj prije to on sam eli - jer on daje savjet na svoju korist - da on ne baci oko na tebe
|
9 | pa ti veli: "Dobar je tvoj put", a potom iz prikrajka promatra nesreću tvoju.
|
10 | Ne svjetuj se s čovjekom koji te krivo gleda i ne otkrivaj zavidniku namjere svoje.
|
11 | Ne svjetuj se sa enom o njezinoj suparnici, niti s kukavicom o ratu, niti s trgovcem o trgovini, niti s kupcem o prodaji, niti sa zavidnikom o zahvalnosti, niti sa samoivcem o milosrđu, niti s lijenčinom o bilo kakvu poslu, niti s prolaznim najamnikom o svretku posla, niti s lijenim slugom o veliku radu: ne oslanjaj se na njih ni za kakav savjet.
|
12 | Nego se uvijek obrati na pobonika o kome znade da vri zapovijedi, koji je s tobom jedne due i koji će nad tobom plakati kada posrne.
|
13 | I na savjet srca svoga pazi, jer nema nikog vjernijeg od njega.
|
14 | Jer srce često pretkazuje čovjeku pouzdanije nego sedam straara s vidikovca visokog.
|
15 | Ali se kraj svega toga moli Svevinjem da te vodi stazom istine.
|
16 | Razbor je početak svakog posla, promiljanje prethodi poduzimanju.
|
17 | Korijen misli u srcu je, iz njega izrastaju četiri grane:
|
18 | dobro i zlo, ivot i smrt, a jezik im je uvijek gospodar.
|
19 | Postoji čovjek kadar poučiti druge, a sebi je samom beskoristan.
|
20 | Drugi je opet spretan govornik, ali omraen, i takav će umrijeti od gladi:
|
21 | jer nije stekao naklonosti Gospodnje i lien je svake mudrosti.
|
22 | Postoji i mudrac sam sebi mudar, i plodovi su mu razbora na ustima pouzdani.
|
23 | Mudrac poučava svoj vlastiti puk, i plodovi su njegova razbora pouzdani.
|
24 | Mudar je čovjek pun blagoslova, i svi koji ga vide zovu ga sretnim.
|
25 | Malen je broj dana ivota čovječjeg, i nebrojeni su dani naroda izraelskog.
|
26 | Mudrac stječe povjerenje naroda svog i ime mu ivi ivotom vječnim.
|
27 | Sine moj, dok si iv, kuaj narav svoju, vidi to joj teti i to joj uskrati.
|
28 | Jer nije svima sve probitačno niti je svakomu sve po volji.
|
29 | Ne budi nezasitan u slasticama i ne budi lakom za jestvinom.
|
30 | Jer prekomjerno jelo donosi bolest i prodrljivost izaziva proljev.
|
31 | Mnogi pomrijee od neumjerenosti, a tko se čuva produuje svoj ivot.
|